Parlamentarna većina usvojila je juče svih sedam zakona koje je prethodno, nakon prvog izjašnjavanja poslanika, Skupštini na ponovno odlučivanje vratio predsjednik države Milo Đukanović. Opozicija je bojkotovala vanredno zasjedanje, a šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković najavio je da će ta stranka od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti usvojenih zakona onog trenutka kad stupe na pravnu snagu. Na jučerašnjoj sjednici ponovo su usvojene izmjene i dopunama zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, o kreditnim institucijama, sanaciji kreditnih institucija, o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, o radu i o državnim službenicima i namještenicima, kao i o zdravstvenoj zaštiti. Ti zakoni će ponovo biti proslijeđeni predsjedniku države na odlučivanje. On je na prošlonedjeljnom sastanku sa čelnicima Vlade i parlamenta najavio da će ih ovog puta potpisati.

Sjednici parlamenta prisustvovali su svi članovi kabineta predsjednika Vlade.

Skupština je juče konstatovala prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Hamdiji Šarkinoviću, koji je ispunio uslove za penziju. Poslanici su ukazali da Ustavni sud radi u okrnjenom sastavu, optužjući tu instituciju da radi za partijske interese DPS-a i Mila Đukanovića, a ne u skladu sa Ustavom i zakonima. Ukazali su i da prestanak mandata sudijama tog suda, odnosno odlazak u penziju, nije usklađen sa normativom.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić najavila je da će do kraja sedmice sazvati hitnu sjednicu tog tijela i razmotriti datume prestanka mandata za dvoje sudija Ustavnog suda s obzirom na različite informacije o tome.

– Ustavni odbor je dobio informaciju da je mandat sudiji Šarkinoviću istekao 5. januara, a da mandat sudiji Mevlidi Muratović ističe u februaru. Međutim, pojavile su se informacije da je Šarkinović trebalo da ode u penziju prošle godine, a Muratović prije praktično sedam godina, što ćemo provjeriti – kazala je Kordić.

Osvrćući se na dopis Ustavnog suda u kome traže izjašnjavanje Skupštine u roku od 15 dana, a ne 30, koliko je inače predviđeno, poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović je ocijenio da je riječ o drskosti i mogućnosti da su zbog odlaska sudija u penziju vjerovatno smanjili predviđeni rok.

– Drskost koju je pokazao Ustavni sud ne može se očekivati ni od ulične bande. Radi se o brutalnim partijskim vojnicima. Mislim da Skupština treba dobro da razmisli kako će dalje da se odnosi prema kriminalcima u pravosuđu. Mislim da ovdje ima posla i za policiju i za tužilaštvu – rekao je Radunović.

Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović poručio je da parlamentarna većina treba da se pripremi za jaču i konkretniju borbu jer se, sudeći po Đukanovićevim najavama, može ponovo doći u situaciju da se dovedu u pitanje ponovo izglasani zakoni.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica rekao je da Ustavni sud ne radi svoj posao, kao ni Sudski savjet i Tužilački savjet, i da se radi o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja radi doživotnog čuvanja fotelja pojedinaca. Kako je istakao, izjašnjavanje u roku od 15 dana je nezabilježeno u parlamentarnoj praksi, što jasno govori o namjerama protivustavnog i protivzakonitog postupanja jednog dijela članova Ustavnog suda.

– O kakvoj se efikasnosti Ustavnog suda radi kad imamo podatak da je broj nezavršenih predmeta od 2016. pred tim sudom sa 1.431 skočio na 3.426, pri čemu su ukinuli odredbu koja ih obavezuje da predmet riješe u roku od 18 mjeseci. Moram napomenuti i da Desanka Lopičić nije sudija Ustavnog suda, već funkcioner DPS-a koji želi da sudi protivnicima te partije. Ustavni sud je Lopičić za predsjedavajuću izabrao 27. januara 2020. godine iako ta funkcija nije propisana ni Ustavom ni zakonom. Isti taj sud 6. novembra ukida kao neustavnu sopstvenu odluku o izboru Lopičić. I tada je novi predsejdnik Ustavnog suda trebalo da stavi van snage sve akte koje je donijela Lopičić i da vrati razliku u plati jer je od januara do novembra primala platu kao predsjednica iako nema pravni osnov za to – ukazao je Koprivica.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević smatra da Đukanović i njegove strukture nemaju namjeru da mirno predaju vlast. On je ocijenio da je ovaj zahtjev Ustavnog suda direktan udar na predsjednika Skupštine, poslanike i Vladu.
– Ustavni sud već duže vrijeme funkcioniše kao puč sredstvo Mila Đukanovića, kako bi osporavao zakone koje donese nova parlamentarna većina, a do 30. avgusta je bio udarna pesnica u obračunu sa političkim neistomišljenicima, dominantno sa DF-om – rekao je Knežević.
Poslanik Građanskog pokreta URA Božena Jelušić podsjetila je da je za izbor sudija Ustavnog suda potrebno 49 poslanika u Skupštini, i pozvala na smirivanje tenzija i na dijalog kako bi zajedno došli da rješenja.
Uoči početka sjednice, ispred zgrade Skupštine okupilo se desetak građana sa zastavama Crne Gore i NATO-a. Oni su nosili natpise „Stop fašizmu“, “No pasaran”, „Ne crtajte mete“, „Stop prijetnjama“, „Ne kršite Ustav“...
S.R.

---

Nakon opomene, produžili rok sa 15 na 30 dana
Ustavni sud produžio je na mjesec dana rok Skupštini da se izjasni po podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, saopštio je predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović.On je kazao i da je rok od 15 dana za dostavljanje traženog odgovora i dokumentacije određen saglasno odredbama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.

Šćepanović je ovo saopštio nakon što je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić jna početku jučerašnje sjednice obavijestio javnost da mu je iz Ustavnog suda stigao, kako je rekao, skandalozan dopis. U tom dopisu od parlamenta se traži da se u roku od 15 dana izjasni po podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o obrazovanju Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, o izmjenama poslovnika i izboru članova DIK-a, koji je Skupština podnijela u decembru prošle godine.
– Po prvi put u istoriji je postavljen rok od 15 dana, a u svakom drugom slučaju rok je bio 30 dana. Uvjeren sam da su različite sudije izvjestioci dali predloge i uvjeren sam da je rok od 15 dana za odgovor tražila sudija Desanka Lopičić, pa neka me Ustavni sud demantuje ako imam pogrešnu procjenu. Ovo neko pod hitno mora da objasni. Neko želi da najveći zakonodavni dom bude onemogućen u ispunjavanju ustavnih nadležnosti. Ovo je dokaz instrumentalizacije, ali i budi sumnje u opasne namjere u ovom procesu – kazao je Bečić i dodao da je proslijedio dopis u kome traži novi rok od 30 dana.
Komentarišući Bečićevu izjavu, Šćepanović je kazao da je Poslovnikom Ustavnog suda expressis verbise propisana zabrana davanja podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen, „što je u konkretnom slučaju, očigledno, prekršeno". On je Bečićeve komentare iznijete juče u parlamentu odbacio kao neosnovane i neutemeljene.